10. UPRAVLJANJE RIZICIMA

Nakon što smo definirali idealnu zonu u kojoj želimo kupiti, vrijeme je da odlučimo na kojoj cijeni ćemo staviti narudžbu. Kada smo donijeli odluku koja je to cijena, izračunati ćemo omjer rizika koji uzimamo prilikom tog ulaza. Za to moramo imati 2 scenarija spremna: što ako u bude išlo sve po planu i što ako ne bude išlo sve po planu.

(A) Ako bude išlo sve po planu, definirali smo otprilike cijenu koju ciljamo prema fibonacci i izmjerimo koliki je potencijalni postotak dobiti od našeg ulaza. Označit ćemo taj postotak slovom A.

(B) Ako ne bude išlo sve po planu i cijena padne još niže, gledamo gdje je iduća linija potpora gdje može cijena odskočiti. Izmjerimo postotak od našeg ulaza do te razine. Označit ćemo ga slovom B.

Omjer rizika dobijemo usporedbom A : B.

Na primjer, ako nam je potencijalni porast cijene od ulaza 40%, a potencijalni pad od cijene 10%, naš omjer rizika je 40 : 10, ili kada skratimo 4 : 1. Što znači da riskiramo 1 da bi potencijalno dobili 4. To je dobar omjer. Nikada ne ulaziti u trgovanje sa većim omjerom rizika za gubitkom u odnosu na dobitak. U scenariju da se realizira naš scenarij pada i padne do iduće linije potpore za 10%, možemo izmanevrirati njime tako što kupimo za jednaku količinu ponovno što nam smanji prosjek i olakša izlaz ako to želimo. Kreativnost oko upravljanja portfeljom i rizicima je ključ uspjeha.

Dodatno, dobro je znati kolika je količina određene kriptovalute u opticaju i kolika je njezina tržišna kapitalizacija (ukupna vrijednost). To možemo vidjeti na stranici coinmarketcap.com. Cijenu neke kriptovalute čini = tržišna kapitalizacija / količina. Što znači da kada dođe potražnja i novi kupci, tržišna kapitalizacija se povećava i cijena raste. To se dešava isključivo zbog fiksne količine određene kriptovalute (npr. kako je bitcoin limitiran na 21 milijun)

 Ukoliko trgujete sa novom kriptovalutom na tržištu (starosti do 6 mjeseci) tehnička analiza je kompletno beskorisna i rizik je velik, jer je tada još mala tržišna kapitalizacija i volumen trgovanja. Kod takvih kriptovaluta moramo se oslanjati isključivo na fundamentalnu analizu i biti spremni na puno veće oscilacije u cijeni. Razlog tome je što nema likvidnosti zbog male količine interesa, i svaka veća ponuda utječe na tržište. Primjer nelikvidnosti bi bio da posjedujemo 1000 jedinica takve kriptovalute i želimo ih prodati, ali kada bi to napravili cijena na tržištu bi znatno pala jer nema dovoljno ponuda za kupiti toliku količinu, pa prodajemo ponudama po nižim cijenama ili nemozemo uopce prodati jer nemamo kome

 Dodatna stvar koju želimp spomenuti je razlika između gubitka i oportunitetnog gubitka. Često ovo dvoje ljudi gledaju kao istu stvar. Gubitak je kada nešto kupite za 100 i prodate za 80. Znači prodali ste za manje nego što ste kupili, i tada ste u gubitku. Oportunitetni gubitak je kada kupimo za 100 i prodamo za 120, a cijena nastavi ići gore do 200. Stvorio se oportunitetni gubitak jer smo prerano prodali, što nije gubitak jer smo u profitu od cijene kada smo kupili i prodali. Zapamtite da je svaki profit dobar, i da nećete nikada pogoditi savršeni vrh skoka cijene, stoga se ne treba zamarati oko oportunitetnog gubitka.